Hrvatski biolozi Olga Jovanović i Goran Šafarek već desetak godina hodaju po tropima diljem svijeta i istražuju njegova prirodna bogatstva. Za sada su otkrili više od deset vrsta vodozemaca i gmazova, a sada su se uputili u šume Amazone, kako bi napravili istraživanje o evoluciji otrovnih šarenih žaba. Na njihovoj ekspediciji pratila ih je ekipa HRT-a. Taj će dokumentarac biti prikazan 16. listopada na HRT1, a mi vam sad donosimo kratak pregled.

Naši biolozi navode kako je riječ o crvenim, zelenim, plavim i žutim žabama, koje zbog svoje boje jasno iskaču od smeđih ili zelenih koje se većinom skrivaju. Svojom bojom šarene žabe poručuju potencijalnim grabežljivcima da su otrovne i da ih ne diraju. Međutim, navodi se, iako je ova pojava poznata već desetljećima, njezinu je evoluciju teško objasniti. Slična istraživanja kao ova u Južnoj Americi, biologinja Olga Jovanović radila je i u sklopu svog doktorata na Madagaskaru.

- Ovima istraživanjima koristimo priliku da napravimo nešto slično, da usporedimo južnoameričke vrste sa vrstama s Madagaskara koje, iako su evolucijski vrlo udaljene, imaju iste prilagodbe - kazala je Jovanović.

Otrov Phyllobatesa može ubiti 20 tisuća laboratorijskih miševa

Inače, otrov ove vrste žaba, otkrivaju istraživači, i nije toliko otrovan za ljude, izuzev nekih vrsta žaba, ali za potencijalne predatore je. Otrov Phyllobatesa može ubiti i do 20 tisuća laboratorijskih miševa.

- Neke vrste žaba mogu biti opasne i za ljude. Najpoznatija otrovna žaba živi u Kolumbiji i dolazi iz porodice Dendrobatida, a zove se Phyllobates Terribilis. Terribilis nije uzalud - rekao je Goran Šafarek.

Što se tiče samog znanstvenog istraživanja, biolozi su izradili tri modela žaba pomoću kojih bi mogli doći do željenih rezultata. Jovanović je pojasnila kako se modeli žaba rade od plastelina na način da se kuglice plastelina u određenim bojama utisnu u kalup koji je napravljen na temelju prave žabe.

Neke vrste žaba mogu biti opasne i za ljude. Najpoznatija otrovna žaba živi u Kolumbiji i dolazi iz porodice Dendrobatida, a zove se Phyllobates Terribilis. Terribilis nije uzalud

Goran Šafarek

- Na transektu postavljamo tri vrste modela. Zeleno-sive koje imitiraju neku običnu neotrovnu žabu, zatim crveno-crne koje imitiraju otrovnu žabu koju proučavamo i koja živi u ovom području, a treći model prestavlja jednu otrovnu žabu, ali s Madagaskara koja ne dolazi ovdje. Promatrat ćemo reakciju predatora na naše modele i analizom ćemo utvrditi postoji li statistički značajna razlika između predacije različite vrste - pojasnila je Jovanović, dodavši kako se na svaki model vežu vrste, da bi se kasnije lakše pronašle.

Korisne informacije za istraživanje evolucije ovih žaba znanstvenici će dobiti nakon što nađu, odnosno ne nađu, ostavljene modele. Inače, šarene otrovne žabe svojim su evolucijskim napretkom uspjele preživjeti milijune godina, no njihov opstanak ugrožen je krčenjem šuma, čime one ostaju bez staništa, kao i zbog promjene klime.

Ističe se kako se njihovim nestankom ne bi izgubila samo nevjerojatna prirodna baština Amazone, nego i korist za ljude. Navodi se, naime, kako su šarene žabe prava riznica alkaloida, ali i ostalih kemijskih spojeva koji imaju primjenu u farmaceutskoj industriji.

Više fotografija šarenih otrovnih žaba možete pogledati u FOTOGALERIJI.