Punih mjesec dana nakon što je četvrti put izabran za zagrebačkog gradonačelnika, i to uvjerljivom pobjedom nad Josipom Kregarom, Milan Bandić sazvao je konferenciju za novinare na kojoj će izvijestiti koje je odluke donio, a koje bi zastupnici Gradske skupštine već sutra trebali prihvatiti.

Iako su njegovi suradnici najavljivali kako bi se konferencije mogle sazivati jednom tjedno, kao što su održavane i sjednice i konferencije Gradskog poglavarstva, Bandić u prvih mjesec dana mandata javnosti nije iznio niti jednu odluku, izuzev raspisivanja natječaja za pet pročelnika, te priopćenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet o novoj regulaciji prometa u mirovanju u Masarykovoj i Gundulićevoj ulici.

Bandić uz Sanadera može rušiti Gradsku skupštinu

Tko garantira transparentnost upravljanja Gradom?

Na prvoj Bandićevoj konferenciji, između ostalog, moglo bi biti riječi i o ovlastima gradonačelnika i Gradske skupštine, budući da je neposrednim lokalnim izborima ukinuto Gradsko poglavarstvo, dok su neke ovlasti Grada, odnosno gradonačelnika prešle na Skupštinu. Prema paketu izmijenjenih zakona, podsjetimo, Bandić uz blagoslov gradskog parlamenta može donositi odluke vrijednosti do milijun kuna, a za sve iznad te svote odlučuju gradski zastupnici. Međutim, mnogo zakona ostalo je nedorečeno, a Gradska je uprava dobila rok od 90 dana, koji istječe 17. srpnja, za usklađivanje zakona i Statuta.

Hoće li Gradska uprava raditi transparentnije nego do sada, kako je Bandić najavio, ostaje još uvijek upitno, a pitanje je i kako će funkcionirati odnos gradonačelnika i Gradske skupštine.

Naime, Bandić je kao kandidat za gradonačelnika dobio veći postotak glasova od liste SDP-a, čiji je nositelj za Skupštinu bio Zoran Milanović. Unutarstranački rat SDP-a kulminirao je pokušajem razgovora kada se prva dva čovjeka SDP-a nisu mogla dogovoriti o postizbornom koaliranju za potrebnu većinu u gradskom parlamentu. Bandić je inzistirao na Tatjani Holjevac, svojoj dosadašnjoj najvjernijoj koalicijskoj partnerici, dok je Račanovu nasljedniku bio bliži Čačićev HNS. Milanović je inzistirao da Boris Šprem, etiketiran kao njegov čovjek, bude predsjednik Skupštine, dok je to mjesto Bandić obećao Tatjani Holjevac. Na kraju je Tatjana Holjevac dobila mjesto profesionalne potpredsjednice i koalicijsku vlast, a Šprem je imenovan predsjednikom.

Ako Bandić želi Holjevac, Milanović dobiva Holding

No, to nije bio Milanovićev jedini uvjet. Navodno je Bandiću postavio i ultimatum funkcijom predsjednika Skupštine Zagrebačkog holdinga, gdje je u kolovozu prošle godine za direktora postavio Ivu Čovića.