Potpisivanje arbitražnog sporazuma predviđeno za danas pod okriljem švedskog predsjedništva EU-a odraz je realnosti, a premda ''vruća politička rasprava'' o sporazumu tek slijedi, takvom se pozitivnom kompromisu suprotstavljaju ''politikanti'' kojima nije uspjelo ono što je uspjelo premijeru Pahoru - riješiti dugogodišnji spor sa susjednom državom, dominantna je ocjena komentara u slovenskom tisku od srijede.

Photo AFP

- Oni koji se protive sporazumu ne čine to iz sadržajnih nego politikantskih razloga zbog kojih im je 18-godišnji spor dobro služio - navodi u komentaru mariborskog lista ''Večer'' Boris Javšovec. Najoštriji kritičar premijera Pahora, nekadašnji predsjednik parlamenta France Bučar, kaže da takav sporazum s hrvatskom stranom ne bi nikada potpisao, a 1991. godine osobno je potpisao temeljnu ustavnu povelju kojom je priznata međurepublička granica koju je potvrdila i Badinterova komisija, navodi Javšovec.

Iz istih ''politikantskih'' razloga, po mišljenju Javšovca, sporazumu se protive bivši premijer Janez Janša koji je pristajao na mnogo nepovoljnije rješenje spora pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, te Alojz Peterle koji je ovih dana govorio o "nepravednoj" granici za koju su krive nekadašnje ''komunističke'' vlasti, a bio je predsjednik prve demokratski izabrane vlade koja je na takvu granicu pristala, podsjeća Javšovec.

Sličnog je mišljenja i komentator ljubljanskog ''Dela'' Veso Stojanov koji navodi da arbitražni sporazum koji je s hrvatskom premijerkom postigao Pahor mnogo više odgovara interesima Slovenije i njenim predodžbama kako bi granica morala izgledati od rješenja koje je s bivšim hrvatskim premijerom Sanaderom dogovarao Janez Janša.

Pravnici ne bi presudili prema slovenskoj viziji razgraničenja

- Janša se dogovarao za prepuštanje spora Haagu unatoč upozorenjima pravnika da bi oni presudili isključivo po međunarodnom pravu koje nije naklonjeno razgraničenju u Piranskom zaljevu po viziji slovenske politike - navodi se u komentaru.

''Delo'' navodi kako rješenje do kojega su došli Pahor i Kosor predstavlja realistički kompromis koji neće izazvati potrese ni na jednoj ni na drugoj strani. Uz to, list u posebnom prilogu navodi kako je bivši slovenski ministar vanjskih poslova, a sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu Zoran Thaler predložio da se isti model rješavanja spora upotrijebi u rješavanju spora oko imena između Makedonije i Grčke i da za tu ideju u Makedoniji postoji zanimanje iako su neki njeni političari već najavili da će o imenu Makedonije odlučiti birači na referendumu.

Urednik vrlo čitanog internetskog bloga "Razgledi" Vojko Flegar, nekadašnji iskusni novinar ''Dela'', navodi da ''bitka za mir na granici'' ni iz daleka nije završena jer oporbeni krugovi najavljuju vruće rasprave i referendume i nakon što se arbitražni sporazum potpiše, a premijeru Pahoru preporučuje oprez u komunikaciji sa slovenskom javnošću.

Flegar: Vrijeme je za domaću tihu diplomaciju

- Sada je nastupilo vrijeme za domaću tihu diplomaciju, a Pahor i oni kojima je do sporazuma o arbitraži stalo moraju dobro promisliti prije nego što o arbitraži i granici ubuduće nešto izjave - navodi Flegar, spominjući neke neoprezne Pahorove izjave o arbitraži i granici koje su uznemirile njegove političke oponente.

Pahor i Kosor na sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Photo AFP

Da ''vruće političke rasprave'' oko arbitražnog sporazuma tek trebaju uslijediti, ocjena je koju u svom komentaru daje i novinar Slovenskog radija Matjaž Trošt, koji podržava navod premijera Pahora da je u arbitražnom tekstu načelo ''ex aequo et bono'' supsumirano iako nije izrijekom navedeno, te da je zato Pahor u pravu što je inzistirao na sporazumu unatoč suprotnim savjetima opozicije.

- Sporazum određuje da se za određivanje granice koristi međunarodno pravo, dok za određivanje slovenske kontaktne točke s otvorenim morem dopušta kreativnost, odnosno pravednost i dobrosusjedske odnose - navodi Trošt koji smatra da je tekst sporazuma takav da se je u njemu postiglo da se obje strane slažu s načelom ''vanjske pravičnosti'', što predviđa i statut Međunarodnog suda pravde, u slučaju da se dvije strane o tome dogovore. Unatoč tome, još nije sasvim jasno hoće li arbitražni sporazum na kraju postati poznat kao ''štokholmski sporazum'' ili ''propali sporazum Pahor-Kosor'', navodi Trošt opisujući moguće reakcije koje će nakon objave rezultata arbitraže on možda izazvati na jednoj ili drugoj strani.