Izbori će pokazati na čijoj strani stoji Libanon

Libanon u nedjelju bira nov saziv parlamenta, drugi put poslije povlačenja sirijske vojske 2005., a ključno pitanje je hoće li pobjeda saveza predvođenog šijitskim pokretom Hezbolahom nad prozapadnom koalicijom okončati američku vojnu pomoć, pišu agencije.

Šijitski, proiranski pokret Hezbolah i njegovi saveznici optužili su parlamentarnu protusirijsku većinu da promiče američki projekt u Libanonu, a ona pak optužuje Hezbolah da se oslanja na Iran, piše agencija AFP.

Od 4,1 milijun stanovnika mediteranske zemlje, površinom četiri puta manje od Hrvatske (10.452 km2), koja graniči s Izraelom i Sirijom, na birališta je pozvano 3,2 milijuna Libanonaca s pravom glasa, od kojih mnogi žive u inozemstvu i doputovat će na glasanje.

Svejedno je tko će pobijediti

Analitičari predviđaju neizvjestan ishod izbora koje će nadzirati 250 stranih promatrača, te 2.200 domaćih, a osiguravati 30.000 pripadnika snaga sigurnosti.

Libanonci biraju poslije četiri godine nestabilnosti, od 2005., kada su Libanon potresla politička ubojstva, slijedio razoran rat između Izraela i Hezbolaha 2006., sukobi u logoru za palestinske izbjeglice između vojske i islamista 2007., te sektaški sukobi 2008., s više od stotinu mrtvih.

Godine 2005., izbore je dobila protusirijska koalicija, izabrana poslije atentata na bivšeg premijera Rafika Haririja, za čiju je smrt optužena Sirija, koja se zbog toga morala vojno povući poslije 29 godina.

Stručnjaci drže da se Libanon neće promijeniti bez obzira na to tko pobijedi i da će se politička stagnacija nastaviti zbog starih podjela. No zbog složena sustava podjele ovlasti, pobjednik će morati pregovarati s protivničkim taborom.

U "Libanonu je potreban konsenzus, pregovori te koalicijske vlade, nitko ovdje ne može vladati sam", citira AFP profesora Josepha Algaghu koji drži da bi Hezbolahova pobjeda bila simbolična.

Amerika neće ukinuti pomoć

Međunarodna zajednica dodijelila je gotovo 6 milijardi dolara pomoći za obnovu Libanona kojemu je rat između Izraela i Hezbolaha pričinio 3,6 milijardi dolara štete te se strahuje da bi pomoć mogla presahuti pobijedi li Hezbolah.

No mali su izgledi da Sjedinjene Države, koje su Hezbolah stavile na popis terorističkih organizacija, potpuno prekinu financirati vojsku Libanona ako Hezbolah pobijedi, piše Reuters citirajući analitičare.

Sam Hezbolah tvrdi da je od Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije dobio jamstva da će priznati rezultate izbora, bez obzira na to tko pobijedi, prenosi AFP i dodaje da Libanon ima solidan bankovni sektor, ali i javni dug od 47 milijardi dolara.

Michel Suleiman i Joe Biden Photo Reuters

Jedina frakcija koja je sačuvala svoj vojni arsenal poslije rata, Hezbolah zapravo i ne želi pobjedu jer mu je prikladnije nastaviti raditi iza kulisa, ocjenjuje dio stručnjaka, a Reuters dodaje da se Hezbolah i ne želi potpuno izolirati od Zapada.

Washington je svjestan kako bi, ako bi zbog pobjede Hezbolaha okrenuo Libanonu leđa, time gurnuo zemlju još dublje u naručje Hezbolahovih sponzora, Sirije i Irana, piše Reuters i podsjeća da SAD pridaje veliku važnost izborima što su pokazali nedavnim posjetima Libanonu američki potpredsjednik Joe Biden i državna tajnica Hillary Clinton.

- Izbore ćemo pozorno pratiti jer će oni pokazati jačaju li snage koje su na strani Irana i Sirije ili u regiji jača pragmatizam i umjerenost - citira Reuters neimenovanog američkog dužnosnika.

Povijest sukoba

Stanovništvo Libanona, jedine arapske države kojoj je predsjednik kršćanin jer se državne dužnosti dodjeljuju po ključu vjeroispovijesti, čini 64 posto muslimana i 35 posto kršćana.

U građanskom ratu od 1975. do 1999., između kršćana i snaga ljevice te muslimana, ubijeno je 150.000 ljudi, a 1.400 ljeti 2006. u ratu Izraela i Hezbolaha.

Poslije tog rata libanonska vojska rasporedila se na jugu zemlje, gdje nije bila prisutna više od 40 godina, a granicu prema Izraelu od 1978. nadzire 15.000 vojnika iz sastava UN-a.