Većina stanovnika istočne Europe smatra da bolje živi sada nego za vrijeme komunizma, ali velik broj ljudi, osobito u Mađarskoj, gleda pozitivno na život pod starim režimom, pokazalo je istraživanje objavljeno u petak u Varšavi.

Istraživanje, koje je u četirima zemljama Višegradske skupine proveo varšavski Institut za javne poslove, pokazalo je da među optimistima prednjače stanovnici Češke: 68 posto ispitanih Čeha smatra da se sada živi bolje nego u komunizmu.

Institut je ispitao više od 4000 ljudi iz Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, a objavljivanje istraživanja poklapa se s 20. obljetnicom pada Berlinskoga zida.

Mađari su najkritičniji prema sadašnjim uvjetima života: točno polovica ispitanika vjeruje da se sada živi lošije nego uoči pada komunizma 1989., a 59 posto Poljaka, odnosno 53 posto Slovaka misli da se sada živi bolje.

Stanovnici četiriju zemalja srednje Europe također su kritični prema izgradnji demokratskih institucija

Stanovnici četiriju zemalja srednje Europe također su kritični prema izgradnji demokratskih institucija. Oko 44 posto Čeha i Poljaka smatra da su nastojanja njihovih vlada u izgradnji demokracije bila uspješna, a prijelaz iz komunizma prema demokraciji pozitivno doživljava i 43 posto Slovaka. Mađari su najkritičniji - samo 26 posto ispitanika zadovoljno je demokratskim razvojem u zadnjih 20 godina.

Uskoro će se obilježiti 20 godine pada Berlinskog zida. Berlinski zid bila je dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Istočnonjemačke vlasti su ga nazivale Antifašistički zaštitni zid. Svrha zida je bila onemogućiti prelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom je srušen. Bio je oličenje Hladnog rata.