Američke trupe zauzele Montreal

Američki rat za neovisnost (1775. - 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connectiut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Zbog kolonijalističke politike Velike Britanije prema njima ove su kolonije oružanim sukobom kod Lexingtona (18. travnja 1775.) počele rat protiv britanske vladavine u Sjevernoj Americi (Povijest Sjedinjenih Američkih Država). Tijekom rata, one su 4. srpnja 1776. godine donijele glasovitu Deklaraciju nezavisnosti i proglasile svoju samostalnost od britanske krune.

Rat je počeo 18. travnja 1775. godine oružanim sukobom kod Lexingtona. Na početku rata Amerikanci nisu imali profesionalnu vojsku ni flotu. Svaka se kolonija branila zajedno s lokalnom policijom. Amerika je dobila jedinstvenu vojsku u svibnju 1775. godine pod vodstvom Georgea Washingtona. Na pobunjeničkoj strani sudjelovalo je 250 000 vojnika kao regularna vojska ili lokalna policija.

Afroamerikanci, kao slobodni ljudi ili kao robovi, služili su na obje strane. U studenom 1775. Lord Dunman je oslobodio sve robove koji bi se borili na britanskoj strani što je naravno privuklo veliki broj crnaca na stranu Britanaca. Godine 1779. 10 tisuća crnaca dezertiralo je iz američke vojske i prešlo u britanske redove.

Francuzi se nisu htjeli pridružiti Amerikancima

Većina američkih Indijanaca istočno od rijeke Mississippi bilo je zahvaćeno ratom. Većina njih nisu znali na koji način ući u rat. 13 tisuća ih se uključilo u sukob na britanskoj strani.

Benedict Arnold Photo Wikimedia

Za vrijeme bitaka u Bostonu, Kongres kao vrhovno tijelo pobunjene Amerike, pozvao je Francuze u Kanadi da im se pridruže kao četrnaesta kolonija. Međutim, kada se to nije dogodilo, Kongres je zapovjedio invaziju na Kanadu. Cilj je bio maknuti Britance iz dvije kanadske pokrajine - Québeca i Ontarija.

Dana 16. rujna 1775. godine brigadni general Richard Montgomery krenuo je iz utvrde Ticonderoga na Montreal, koji je pao 13. studenoga iste godine. General Guy Carleton, guverner Kanade pobjegao je u grad Québec.

Druga vojska koja je krenula prema Québecu na čelu s generalom Benedictom Arnoldom okružila je Québec. Nakon nekog vremena pridružio im se Montgomery sa svojom pobjedničkom vojskom. Napali su Québec 31. prosinca, ali su pobijeđeni od strane Britanaca. Ostatak Amerikanaca je tamo ostao do proljeća 1776. godine, kada su se povukli.

Sljedeći pokušaj osvajanja Quebeca pao je kod Trois-Riverisa 8. svibnja 1776. godine. Britanci su onda krenuli u napad i pobijedili Arnolda u bitci kod otoka Valcour. Arnold se bio prisiljen povući do utvrde Ticonderoga odakle je i krenuo.

Napad na Kanadu je katstrofalno završio za Amerikance, ali je Arnold odgodio britanski protunapad do bitke kod Saratoge.