Zašto se Slovenija boji Međunarodnog suda u Haagu?

Premijer Ivo Sanader i njegov bivši slovenski kolega Janez Janša susreli su se 2007. godine na Bledu, te načelno dogovorili sraz Slovenije i Hrvatske na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, gdje se trebalo odgovoriti na pitanje hrvatsko-slovenskih granica.

Ipak, dvije države nikad nisu otišle pred sud, a još prije toga je iznesena, te se cijelo vrijeme kroz nagađanja povlačila ideja međunarodne medijacije, odnosno imenovanja treće stranke koja bi dovela do rješenja, odnosno kompromisa obje upletene strane.

Slovenska je strana vjerojatno prosudila kako bi bilo bolje da bude arbitraže zbog načela pravičnosti. Pojavljivanje u Haagu bi Sloveniju stavilo u nepovoljniju situaciju, jer se sud rigoroznije pridržava međunarodnog prava nego posrednici, te bi Slovenija imala više za izgubiti

Vlado Miheljak

I dok se hrvatska strana, kako je slovenska blokada pregovora s Europskom unijom počela ugrožavati zatvaranje svih pristupnih poglavlja do kraja 2009. godine, počela zalagati za odlazak predstavnika diplomacije u Haag, Slovenci su skloniji međunarodnoj arbitraži.

Slovenija priželjkuje još jedan "Španjolski kompromis"?

Profesor na ljubljanskom Fakultetu politologije, Vlado Miheljak, smatra da se Slovenija zalaže za međunarodnu medijaciju zbog tzv. načela pravičnosti, te zbog svojih iskustava tijekom vlastitog pristupanja Europskoj uniji.

- Slovenska je strana vjerojatno prosudila kako bi bilo bolje da bude arbitraže zbog načela pravičnosti. Pojavljivanje u Haagu bi Sloveniju stavilo u nepovoljniju situaciju, jer se sud rigoroznije pridržava međunarodnog prava nego posrednici, te bi Slovenija imala više za izgubiti. Kad bi došlo do medijacije, došlo bi i do kompromisa. Za vrijeme slovenskih pregovora, dogovoreni su kompromisi - rekao je Miheljak, govoreći o tzv. Španjolskom kompromisu, do kojeg su Slovenija i Italija došle posredstvom Javiera Solane, prvog visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Kompromis je uređivao vlasničke odnose Talijana u Sloveniji, zadnjeg problema koji je kočio Sloveniju na ulasku u EU.

Presuda Međunarodnog suda je obvezujuća za vlade

No, predsjednik hrvatskog dijela pravne komisije za rješavanje graničnog spora tvrdi da se Hrvatska zalaže za Međunarodni sud zato što je ideja arbitra već iskušana, kada je 1999. godine pozvan bivši američki ministar obrane, William Perry, kako bi pokušao dovesti države do rješenja. Perry je zaključio kako rješenje problema ne može biti političko, već pravno.

- Haag nam se činio kao najbolje rješenje. Sud ima veliko iskustvo u rješavanju graničnih sporova, i preko 50 država je riješilo svoje probleme u Haagu. Razlika između arbitraže i suda je samo to što sud ima stalnu postavu, no oboje presuđuju na temelju međunarodnog prava. Također, presude Haaga su obvezatne, bez obzira što parlamenti upletenih država misle o tome - rekao nam je Rudolf.

Haag nam se činio kao najbolje rješenje. Sud ima veliko iskustvo u rješavanju graničnih sporova, i preko 50 država je riješilo svoje probleme u Haagu. Razlika između arbitraže i suda je samo to što sud ima stalnu postavu, no oboje presuđuju na temelju međunarodnog prava. Također, presude Haaga su obvezatne, bez obzira što parlamenti upletenih država misle o tome

Davorin Rudolf

Isto tako, Rudolf ističe da su slovenski pravnici , s kojima je dosta vremena i tijesno surađivao, jako dobri, te čvrsto brane svoja prava. Stoga je Rudolf rekao kako ne razumije zašto Slovenci pružaju toliki otpor sudu. Ipak, za pogoršanje odnosa krivi novu vladu.

- Na Bledu su se Janša i Sanader dogovorili o sudu u Haagu, a nakon promjene vlade, pregovori su ne samo zapeli, već su i otežani. Prethodno je atmosfera bila dobra, ali kad je Pahor došao na vlast, sve je propalo. Političku odgovornost snosi samo slovenska politička elita, odnosno vlada - prokomentirao je Rudolf.

Međutim, profesor Miheljak se ne slaže u potpunosti s Rudolfom. On tvrdi da su najbolji odnosi Hrvatske i Slovenije bili za vrijeme predsjednika vlada Ivice Račana i Janeza Drnovšeka, odnosno u vrijeme spornog sporazuma Račan-Drnovšek.

- Nije točno da je Pahor radikalan. Ipak, nije ni pravi socijaldemokrat, on nije toliko spreman na kompromise. Pahor nije ništa desniji od Janše, a privid dogovora na Bledu dogodio se jer su Sanader i Janša bili prijatelji - kazao je Miheljak.