Zagrepčani imaju najduži godišnji odmor - Analize - Profit - Hrvatska

Veći broj dana godišnjeg odmora svojim zaposlenicima omogućuju velike tvrtke s preko 200 zaposlenih.

Na uzorku od preko 600 ispitanika portal Moj Posao proveo je istraživanje koje donosi informacije o tome koliko godišnjeg odmora imaju Hrvati, kako ga koriste, s kojim se problemima vezanim za godišnji susreću te kako ce kriza utjecati na njihov ovogodišnji odmor.

Cilj istraživanja bio je ispitati zadovoljstvo zaposlenika dužinom godišnjeg odmora, navike vezane uz odlazak na godišnji odmor te razloge zbog kojih se godišnji odmor ne iskoristi u cijelosti.

Broj dana odmora prema visini primanja
25, 8 - više od 10.000 kuna
24, 8 - od 8.000 do 10.000 kuna
24, 9 - od 7.000 do 8.000 kuna
24, 7 - od 6.000 do 7.000 kuna
23, 3 - od 5.000 do 6.000 kuna
22, 8 - od 4.000 do 5.000 kuna
22, 3 - od 3.000 do 4.000 kuna
21, 1 - do 3.000 kuna

Zaposlenici velikih tvrtki imaju duži godišnji

Najviše dana godišnjeg odmora u prosjeku imaju ispitanici u sjevernoj, 24,1 posto te u središnjoj Hrvatskoj, 24,3 posto. Zagrepčani u prosjeku imaju najduži odmor, 23,6 dana, a najmanje godišnjeg odmora imaju ispitanici u istočnoj Hrvatskoj, svega 22,8 dana. Kako se broj dana godišnjeg odmora povećava s godinama radnog iskustva, ispitanici koji imaju dvije ili manje godina radnog iskustva imaju prosječno 19,3 dana godišnjeg odmora, dok drugu krajnost predstavljaju ispitanici s više od 20 godina radnog iskustva s prosječno 27,4 dana godišnjeg odmora.

Veći broj dana godišnjeg odmora svojim zaposlenicima omogućuju velike tvrtke s preko 200 zaposlenih, dok zaposlenici u manjim tvrtkama sa do 19 zaposlenih imaju prosječno 3 dana manje godišnjeg. Također, osobe s manjom plaćom imaju manje godišnjeg odmora.

Hoće li kriza utjecati na godišnji odmor
44 % - ne, neću mijenjati planove zbog krize
42 % - da, potrošit ću manje od planiranog
9% - da, bit ću kraće od planiranog
6% - da, ne idem na godišnji

U obrazovnom sektoru najduži godišnji

Najviše godišnjeg odmora imaju ispitanici koji rade u sektoru obrazovanja i odgoja, a najmanje dana godišnjeg odmora imaju ispitanici koji rade u proizvodnji strojeva i uređaja. Kod čak 20 posto zaposlenika koji ne rade subotom, subota se ipak ubraja u iskorištene dane za vrijeme trajanja godišnjeg odmora.

Čak 45 posto ispitanika htjeli bi više godišnjeg odmora, a samo dva posto misli da im je zbog previše slobodnih dana smanjena produktivnost. Najveće nezadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora vlada u malim i srednjim tvrtkama, dok je u velikim tvrtkama 60 posto ispitanika zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora. Najmanje nezadovoljnih je među ispitanicima visoke stručne spreme.

Većina bi ispitanika, njih 82 posto, ipak radije prihvatila povišicu umjesto dodatnih slobodnih dana u vrijednosti godišnje povišice. Ove godine 90 posto ispitanika planira ići na godišnji odmor. Veliku ulogu pri tome igra imovinsko stanje.

Razlozi nekorištenja godišnjeg odmora
38 % - previše posla
19 % - pritisak nadređenih
11% - loša organizacija vremena
4% - strah od prevelikog zaostatka
4% - strah od otkaza
26 % - nešto drugo

Bez naknade za neiskorišten godišnji

Gledano prema primanjima, na godišnji odmor otići će najviše ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna, njih 95 posto, dok će kod ispitanika s najnižim primanjima, do 3.000 kuna njih samo 82 posto ove godine iskoristiti dane za odmor.

Kao i prošlih godina, i ove će godine 88 posto ispitanika ići na godišnji odmor i iskoristiti slobodne dane u dva ili više navrata, a 12 posto ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno. Čak 79 posto ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.

Godišnji odmor u cijelosti u najvećoj mjeri neće iskoristiti ispitanici na višim pozicijama u tvrtki – čak 38 posto visokog menadžmenta i 28 posto srednjeg menadžmenta, prvenstveno zbog previše posla. Višak posla kao najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora prisutan je kod ispitanika svih stručnih sprema, a kod ispitanika srednje i više stručne spreme izraženi razlog je i pritisak nadređenih. Gotovo svi ispitanici, njih 97 posto, izjavili su da od poslodavca ne dobivaju naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora.

Radni odmor u većini slučajeva

Karlovčanin Ivan Banić s raspadnutim mobitelom nakon eksplozije baterije

Photo Pixsell

Svega 20 posto ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. U provjeravanju službenog e-maila za vrijeme godišnjeg prednjače ispitanici više i visoke stručne spreme te muškarci, a svega šest posto ispitanika na poziciji visokog menadžmenta ne provjerava svoj službeni e-mail dok su na godišnjem odmoru. Gotovo polovica ispitanika obavezno odgovara na poslovne pozive za vrijeme godišnjeg odmora.

Ove godine 47 posto ispitanika očekuje regres koji prosječno iznosi 1.631 kunu, što je pet posto manje nego prošle godine. Najviši iznos regresa u prosjeku dobivaju ispitanici iz istočne Hrvatske – čak 1.910 kuna. U prosjeku najmanji regres dobivaju ispitanici iz Dalmacije, 1.167 kuna, te ispitanici iz središnje Hrvatske, gdje regres iznosi prosječno svega 1.062 kune. Prosječan regres ispitanika koji rade u velikoj tvrtki iznosi 1.786 kuna, 1.469 kuna u srednje velikoj tvrtki te 1.362 kune u maloj tvrtki.

	Login
	Lozinka