U Dugopolju najveći shopping centar na jugu Europe

08.05.2008 19:31 h

3 promila 

Ne dogodi li se čudo i Hrvatska već do 2012. ne postane vodeća ekonomija na Balkanu, ulaskom u EU će svoj udjel u Unijinu BDP-u svesti na znatno manje od sadašnja tri promila
Hrvatskoj je Europska unija gotovo sve: strateški cilj, koncepcija razvoja, sigurnosni okvir, uzor pravnog poretka, pa već i gazda, i vođa, i učitelj. A što će toj uzoritoj Uniji biti Hrvatska, kad jednog lijepog dana postane njezina 28. članica? Prema sažetoj analizi Raiffeisen banke, izvedenoj na pretpostavci da je već ove godine u sastavu EU-28, Hrvatska bi u Unijinom bruto-proizvodu imala udjel od samo tri promila. Iz toga i za nepismenog promatrača s neke druge planete slijedi zdravorazumski zaključak, da će EU vladati Hrvatskom i da će hrvatski politički glas u Uniji biti ravan jednom velikom ništa.
Veličinom svog prostora, brojem stanovnika, veličinom bruto-proizvoda te preko velikih kompanija i banaka u svom većinskom vlasništvu, Europskom unijom mogu vladati ili na njezine najznačajnije odluke presudno utjecati samo njezine najveće i najrazvijenije članice, poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije ili Italije. No, i one, u globaliziranom okolišu, mogu održavati svoju moć samo stalnim, dinamičnim rastom svog znanstvenog, inovativnog i poduzetničkog potencijala. A najmanje i najslabije razvijene članice, kakva će kad uđe u EU, biti i Hrvatska, u tom sustavu mogu preživjeti i razvijati se samo ako u svom ljudskom kapitalu i na brojnim poslovnim nišama preteknu i najrazvijenije EU-članice.

San o čudu

Ali, ne dogodi li se čudo i Hrvatska već do 2012. ne postane vodeća ekonomija na Balkanu, s osloncima na vlastitu, lidersku obrazovanost, inovativnost, radišnost i poduzetnost, ulaskom u EU će svoj udjel u Unijinu BDP-u svesti na znatno manje od sadašnja tri promila. Ovdje nije riječ ni o kakvoj spekulaciji ili katastrofičnoj prognozi, nego o visokoj vjerojatnosti, koja se neizbježno izvodi iz usporednih podataka o povećavanju bruto-proizvoda u novim članicama Unije i u preostalim balkanskim zemljama, što su izvan Unije, kao i Hrvatska. Prema najnovijim podacima MMF-a, brži razvoj od Hrvatske imaju sve tranzicijske zemlje, osim Mađarske, što u prijevodu znači da u 21. stoljeću, iz godine u godinu, Hrvatska zaostaje za privrednim rastom u većini zemalja srednje, istočne i južne Europe.
Kao mala i otvorena ekonomija, Hrvatska to čudo – na koje kao da računa većina njezinih političara i stanovnika – može doživjeti samo, ako profitira od njezina umrežavanja u balkanske poslovne i investicijske projekte velikih zapadnoevropskih kompanija i banaka, pod uvjetom da u Hrvatskoj budu niski porezi i dostupna visokokvalitetna radna snaga.
Dobro se prisjetiti, da hrvatski prostor u današnjim granicama sav svoj prosperitet kroz povijest duguje umreženosti u sustav neke od tada najrazvijenijih ekonomija u Europi: bilo da je riječ o Veneciji i njezinim učincima na gospodarski razvoj uzduž Jadrana, ili o Austriji i Austro-Ugarskoj, i njihovim učincima na gospodarski razvoj u pretežnom dijelu kontinentalne Hrvatske. No, ipak najdinamičniji razvoj Hrvatska je ostvarila od druge polovine 1960. do sredine 1980., u sklopu SFRJ, dok je poslije 1990., kao samostalna zemlja (zbog izloženosti vanjskoj agresiji i brojnim tranzicijskim gubicima, te smanjenom tržištu), u već 18-ogodišnjoj krizi (koja se smiruje krajnje rizičnim, enromnim zaduživanjima u inozemstvu i prodajom državne imovine strancima).

Horvatova oporuka

Odmah, nakon oslobođenja, najpoznatiji hrvatski ekonomist, Branko Horvat, navijao je već 1996., da Hrvatska s ostalim zemljama jugoistočne Europe stvori Balkansku uniju, u kojoj bi bila gospodarski lider, te iz toga vukla najveće dugoročne koristi. Horvat je podsjećao javnost na činjenice, da je Hrvatska sve do 1918. poslovala na tržištu od 50-ak milijuna stanovnika, u sklopu Austro-Ugarske, zatim na upola manjem, u sklopu Jugoslavije, da bi od 1990. poslovala na tržištu od samo 4,5 milijuna stanovnika, kao samostalna država i ekonomija. Krajnji je čas, tvrdio je tada Horvat, da se obrne taj trend: Balkanska je unija potencijalno tržište od 140 milijuna potrošača, na kojem Hrvatska zbog svoje geoekonomske pozicije i razvijenosti može biti lider, te u roku od desetak godina – zahvaljujući regionalnom tržištu – uspostaviti punu zaposlenost i dostići BDP po stanovniku iz EU!
Ali, hrvatska je vlast odlučila sve karte staviti na individualan ulazak u EU i NATO, iako je cijelo vrijeme EU na Hrvatsku gledala kao na dio paketa pod nazivom Zapadni Balkan. Treba razumjeti i te eu-birokrate, jer i cijeli Zapadni Balkan (Hrvatska, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija) jedva da stvara jedan posto Unijina bruto-proizvoda. Čak i jedna tranzicijska Češka danas stvara veći BDP od svih šest zemalja tog maglovitog Zapadnog Balkana!

08.05.2008 21:03 h

:-( 

Horvatova oporuka = balkansko sidro Hrvatskoj = SDP-ov politićki program

08.05.2008 22:28 h

Sigurno je jugo dole kod tebe? Uzmi apaurin, vidiš da ti je loše.

08.05.2008 23:17 h

najveci shopping centar na BALKANU.nemojte se sramiti.tamo nas je doveo nepismenjak ruskog akcenta.i zato imamo matrixe i burduse.

09.05.2008 06:46 h

Tko je tko 

Tko je copy/ paste umotvorine = matrixdc

Tko zastupa te teze =matrixdc

Tko je istaknuti član Riječkog SDP-a =matrixdc

Tko tako misli da je tako dobro=matrixdc

Tko propagira socrealistrićke ekonomiste = matrixdc

I što sada hoćeš ? Sam si stavio članak, stojiš na tim idejama i to je to, nedjelo tvojih ruku.

09.05.2008 07:55 h

Pa kad smo kod svega ovoga što si napisao, daj da vidim neki tvoj prijedlog ili nešto slićno. Svo ovo vrijeme od kad si došao na portal nisam vidio ni jedan tvoj konstruktivni prijedlog a tek tu i tamo poneko mišljenje. Ako već imaš stav i vlastito mišljenje suprostavi mi kontra prijedlog.Parole poput ovih gore, govore sve o tome da si zbunjen i nedorćen. Smatram da se ne moraš ponašati kao par budala s portala koji čak ni ne misle svojom glavom, previše godina imaš.

09.05.2008 12:13 h

mislim svojom glavom i zato sve manje ulazim u polemiku sa takovim likovima kao ti jer koliko pametni popusti toliko budala nategne .

A i ne smatram da trebam imati mišljenje o svemu niti se javljati i biti sol svakoj hrani.