Google: Od početaka u garaži do trgovanja strujom

Najnovije napinjanje mišića i demonstracija poslovne probitačnosti Googlea iznenadilo je mnoge. Naime, ova kompanija od američkih vlasti traži dozvolu da postane trgovac električnom energijom kako bi se direktno snabdijevao, ali i prodavao istu.

Prema dokumentu kojeg je filijala Google Energy dostavila vladi, traži se status trgovca kojem bi se izdala opća dozvola za kupovanje i prodaju struje na tržištima, što je možda i najzanimljiviji potez kompanije koja postavlja trendove modernog tehnološkog doba.

Ova kompanija je, doduše, još 2007. najavila investiranje u zelenu tehmnologiju, i u međuvremenu lansirala Power Meter, besplatan program koji omogućava tvrtkama i samostalnim korisnicima da kontroliraju svoju potrošnju, ali ovo će biti nesumnjivo najveći poslovni iskorak kompanije ukoliko se ostvari.

Bit će zanimljivo vidjeti kako će se, ukoliko dobije dozvolu, gigant koji je temelje postavio u tehnologiji budućnosti snaći u ovakvom okruženju.

Google počeci u garaži nisu podrazumjevali korištenje oglasnih prostora

Istraživački projekt Larrya Pagea i Sergeja Brina, 1996. godine bio je beba u povojima, no danas je njegovo ime, koje je generirano 1997. godine postalo sinonim za pretraživanje interenta. Već odavno je pojam traži postao zamijenjem glagolom guglaj.

Pretpostavljamo kako osnivači, koji su u vrijema stvaranja ovog brenda bili još studenti, nisu mogli ni sanjati da će pomesti konkurenciju, te da će kompanija koja se koristi jednostavnim softverima na koncu 2008. godine u kasu spremiti čistu sumu od 4.22 milijarde dolara, i to nakon što isplati 19 665 djelatnika, izdvoji poreze i ostala davanja.

Streloviti rast popularnosti Googla počeo je nakon što je duo, koji je tražilicu u pogon postavio u garaži, registrirao Google Inc. 1998. godine, počevši tako s radom i temljenim kapitalom koji je iznosio jedan milijun dolara, a koji sad iznosi 28,2 milijarde dolara.

Zanimljivo, osnivači Googla, koji danas 99 posto prihoda privređuju upravo putem oglašivačkih prostora, u startu nisu željeli biti od onih tražilica koje će svoju kasicu prasicu ispunjavati novcem od oglasa. Shvativši kako je takvo stanje neodrživo, dvojac je promijenio mišljenje.

Nakon 1999. godine kompanija se seli s lokacije na lokaciju, da bi se konačno smjestila u Googleplex, u Kaliforniji. Već početkom 2000. godine Google ima stabilan renome, koji nastavlja graditi, a u svoju marketinšku ponudu postavlja i pretraživanje po ključnim riječima, koje dovode do oglasa vezanih uz traženi pojam.

Konkurentski Yahoo kupovao Googlove dionice

Google Photo AFP

Četiri godine kasnije Googleove se dionice počinju vrtiti na Wall Streetu u sklopu indeksa Nasdaq, pod oznakom GOOG, što se pokazalo izvrsnim, s obzirom na to da je tvrtka otkako se nalazi na burzi zabilježila golem dobitak.

Naime, prvog dana Google je burzi dao 19 milijuna dionica, po cijeni od 85 dolara za svaku. Prodaja teška 1.6 milijardi dolara dala je kompaniji tržišnu vrijednost od vrtoglave 23 miliarde dolara, a o snazi tvrtke govori i činjenica da je čak konkurentski Yahoo uložio u njihove dionice, što se na koncu pokazalo veoma pametnim, pametnijim za cijenu od 8,4 milijuna dionica.

Kako bi ojačala svoju poziciju na tržištu kompanija se zaručila s nekoliko partnera, primjerice NASA-om, Sun Microsystemsom, AOL-om i drugima.

Gmail dotukao instant messangere

Popularni Gmail lansiran je 2004. godine, a brojke iz srpnja lanjske godine govore kako je servis koji omogućeuje slanje i primanje elektroničke pošte koristilo 146 milijuna korisnika mjesečno.

Google na tome nije stao, već je u sučelje ovog programa dodao i Google Talk, čime je osvojio srca ljubitelja chata, koji su sada jednostavnijim putem mogli komunicirati. Ovim su potezom tate kompanije oslabile ostale instant messangere, a dotukle su ih uvođenjem opcije koja omogućuje komuniciranje putem web kamera.

Razvijaju se i drugi brojni projekti poput Google Analyticsa, koji pruža uvid u sve komponente posjećenosti web stranica, Google Earth, koji se odlikuje mogućnošću satelitskog pregledavanja zemljine površine.

No, minucioznost, koja pruža sposobnost da se uz pomoć snimaka razabre i lik pješaka na ulicama sela i gradova naišla je na brojne kritike nekih vlada, koje tvrde kako se ovakvim načinom narušava sigurnost i intimnost građana.

Google Books, Pikasa, Chrome...

Google Photo AFP

Počeci servisa Google books također nisu bili bajni jer se program našao na meti izadavača, no unatoč tomu, poznavaoci stranih jezika i dalje mogu čitati knjige različitih žanrova. Pored toga osmislili su i Chrome, vlastiti web browser i Picasu, on line fotoalbum.

Išlo se dalje, pa su kreirali program koji omogućava prebacivanje kineskih znakova, koji se mogu upisivati na tipkovnicama zapanjačkog stila u kineske simbole.

Sve nabrojano samo je jedan dio proizvoda koje je tvrtka ponudila, a kojima se očigledno ne nazire kraj. Svjesni svoje veličine, i toga što korisnici preuzimaju proizvode koji su besplatni, dok im oglašivači pružaju masnu zaradu, osnivači se ne zaustavljaju.

Nadmašili Apple

Najbolji lijek za osvajanje tržišta odavno su pronašli. Biti ispred svega i u svemu bolji djeluje kao moto Pagea i Brina. Nakon izrađivanja softvera i programa palo im je napamet stvoriti telefon koji će potući Appleov iPhone.

Nexus One, koji radi na operativnom sustavu Android (Googleovom naravno), odnedavno se može kupiti u SAD-u, Velikoj Britaniji, Hong Kongu, a uskoro dolazi i u prodavaonice europskih zemalja u kojima će se prodavati u paketima različitih operatera, za raliku od iPhonea koji se redovito prodaje kod samo jednog operatera u svakoj zemlji.

Bitno je napomenuti kako je Googleov smartphone bitno tanji od Appleove igračke, ima OLED ekran, zasad najbolji na tržištu, prednjači zbog dva megapiksela moćnijeg fotoaparata, putem njega komunikacija u bučnom prostoru nije problem, štedi energiju, pa na sunčevom svjetlu koristi vrlo malo baterije, i na koncu, oduševit će one koji pate za 3D tehnikalijama – njegove se aplikacije na ekranu pojavljuju upravo u tom vizualnom obliku.

Raditi u Googleu znači raditi na poslu iz snova

Prije nekoliko mjeseci Hrvatsku je šokirala vijest da zaposlenice DM-a primaju prosječnu plaću od sedam tisuća kuna, što im div trgovanja kozmetikom očigledno može pružiti. Bilo bi zanimljivo znati kakve su prosječne plaće u Googleu, koji zapošlava gotovo 20 tisuća djelatnika.

Dok se o plaćama ne govori, poznato je da je osnivački dvojac, koji se nalazi na listama 50 najbogatijih osoba na svijetu, svojim djelatnicima omogućio savršenu radnu okolinu.

Masaže, biljar, spavanje...

Naime, u lobiju Googleplexa, u kojem velik broj zaposlenika radi, nalazi se piano, lava lampe i projekcije traženih pojmova na zidu s kojeg vise ostaci servera. U kompleksu se nalazi golem broj dovorana za vježbanje, soba s igraćim konzolama, ping pongom, biljarom... Dojadi li im rad, zaposlenici spavaju u zamračenim sobama u kojima se nalaze golemi akvariji, masažu mogu potražiti u za to predviđenim salama, a vrhunsku hranu u restoranu.

- Primijetili smo kako sve internetske stranice nisu stvorene jednako. Ljudi jesu, ali ne i internet stranice – kazao je jednom prilikom Sergej Brin, jedan od osnivača. Očigledno je da je Google pronašao idealan recept za probijanje bez prepreka. Zaposlenici na posao dolaze sretni, njihovi su mozgovi upregnuti u suzbijanje konkurencije, dok osnivačima, nakon što su stvorili savršen tim preostaje samo da noge točaju u nekom od toplih mora.